GRAĐANI

Zašto arheologija treba ARIADNE?

Tijekom svojih istraživanja arheolozi proučavaju veliku količinu predmeta, neke davno otkrivene i pohranjene u muzejima i arhivima, ali i mnoge tek pronađene novim istraživanjima. “Blaga” koje arheolozi obično otkrivaju imaju malu ili nikakvu novčanu vrijednost – naravno, uz nekoliko izuzetaka; no njihova je vrijednost u znanju koje donose o našoj prošlosti. Arheologija ostatke otkrivene istraživanjima tumači na temelju njihovih odnosa i donosi nove podatke o ljudskoj prošlosti. Istodobno, tijekom arheološkog iskopavanje nastaje veliki broj dokumenata koji detaljno opisuju sadržaj svakog depozita i međuodnose nalaza i ostalih ostataka. Takvi se dokumenti sastoje od tekstova (tj. bilješki istraživača o onome što su pronašli); fotografija i crteža svake faze iskopavanja; inventara nalaza iz svih depozita; i još mnogo toga, primjerice, planova s podacima o vrstama ostataka nađenih na različitim dijelovima nalazišta, na primjer povijesnom naselju. Na taj način arheološko istraživanje ostatke iz prošlosti pretvara u složene opise, donekle slične fotografiranju ili vođenju dnevnika tijekom praznika, koji oživljavaju naša sjećanja i pomažu da svoje iskustvo prenesemo prijateljima i rođacima koji su ostali kod kuće.

Svako arheološko istraživanje vodi se istraživačkim pitanjem, odnosno pitanjem o prošlosti, koje se, barem djelomično, rješava rezultatima istraživačke djelatnosti. Ponekad je pitanje jednostavno i glasi: “Što se nalazi ispod površine?”, a obično se postavlja prilikom provedbe građevinskih radova, primjerice, pri izgradnji autoceste, nove željeznice ili nove kuće; kada je potrebno osigurati da radovi ne unište važne informacije. U većini zemalja rezultat je neobjavljeno izvješće o terenskom istraživanju koje se obično pohranjuje u lokalnim uredima nadležnih organizacija i teško ga je pronaći.

Zaključno, i planirana iskopavanja vođena specifičnim istraživačkim pitanjima i spasilačka iskopavanja koja prethode zemljanim radovima generiraju velik broj dokumenata. Takvi dokumenti sintetizirani su u konačnom izvješću o rezultatima istraživanja koje ima specifičnu namjenu te zanemaruje sve arheološke podatke koji nisu izravno obuhvaćeni radovima. Ipak, prikupljena dokumentacija sadrži podatke o svemu što je pronađeno tijekom istraživanja, podatke koji, ako su dostupni, mogu biti korisni drugim istraživačima i u druge svrhe.

Danas je većina arheoloških podataka digitalna te oni sve češće postaju dostupni preko interneta što istraživačima olakšava pristup važnim informacijama o radu njihovih kolega, uključujući podatke koji nisu razmatrani u konačnim izvješćima. Osim toga, ta važna neobjavljena izvješća, poznata i pod nazivom “siva literatura”, u mnogim su europskim zemljama sve dostupnija preko interneta. Ponekad o tome brinu državni uredi, no u Europi, ali i drugim dijelovima svijeta, mogu se naći i u specifičnim vrstama arhiva i repozitorija, kakav je, primjerice, ADS (Archaeology Data Service na Sveučilištu u Yorku) u Velikoj Britaniji ili inicijativa Digital Antiquity u SAD-u. Takvi repozitoriji, osim što služe diseminaciji novih izvješća, štite arheološku sivu literature i od uništenja i od zaborava u papirnatim mapama, na disketama, CD-ROM-ovima ili na tvrdim diskovima ostavljenim na uredskim policama.

Godine 2012. diljem Europe bilo je razasuto mnogo različitih repozitorija digitalne arheološke dokumentacije, od kojih su neki bili dostupni preko interneta. Međutim, istraživač u potrazi za određenim podatkom do njega nije mogao doći jednim upitom: pretrage je morala biti ponovljena u svakom repozitoriju,  ovisno o sustavu i organizaciji podataka, te, dodatno, na različitim jezicima. Nadalje, pohrana u otvorenom format i dostupnost preko interneta ne osiguravaju nužno i pretraživost: primijenjen mora biti i učinkovit sustav pretraživanja. Google pri tome nije od pomoći, jer nudi poveznice na različite teme kojima su zajednički samo pojmovi. Primjerice, pretraga prema pojmu “sjekira” daje gotovo 300 milijuna pogodaka – što arheologu zapravo nije korisno – od proizvoda za brijanje i kozmetike, suvremenih čeličnih alata, igara, pa čak i računalnih programa. Vrlo je teško pronaći podatke o arheološki značajnim predmetima koje su ljudi tisućljećima izrađivali za sječu drveća, kao oružje ili obredni simbol.

To je bio izazov za ARIADNE: priznanje da su mnogi korisni podaci još uvijek pohranjeni i neiskorišteni u arheološkoj dokumentaciji; raspoloživost tehnologije koja bi omogućila njihovu dostupnost; i spremnost vlasnika tih podataka da ih pruže svima na uvid. Istodobno, došlo je do preopterećenja informacijama, što onemogućuje nalaženje pravih podataka. Time su istaknuti i problemi i potencijali. Partneri na projektu ARIADNE predložili su rješenje tog problema i način za izlaz iz teške situacije pomoću Arijadnine niti.

Otkrijte partnere na projektu ARIADNEplus, rješenja koja predlažu i zašto je to važno za građanstvo.

Partnerstvo ARIADNEplus

Na projektu ARIADNEplus sudjeluje 41 partner iz 23 europske države i 4 međunarodna partnera.

Projekt je financiran kao potpora istraživačima, no vjerujemo da jednako važan i koristan može biti baštinskim organizacijama i djelatnicima u području upravljanja baštinom, ali i svim građanima.

Pogledajte koji partneri dolaze iz vaše zemlje.

Rješenje ARIADNEplus

Kao odgovor na potrebe arheologa, u okviru projekta ARIADNE, a sada i ARIADNEplus, osmišljeno je učinkovito rješenje. Razvijen je portal (www.ariadne-infrastructure.eu/portal/) s katalogom arheoloških skupova podataka dostupnih na internetu. Katalog se može pretraživati ​​odabirom ključnih riječi ili datuma/vremenskih razdoblja i/ili područja interesa. Stvarne podatke čuvaju njihovi vlasnici u partnerskim ustanovama. Prilikom pretraživanja skupova podataka obuhvaćenih portalom ARIADNE, korisnik stvarnim podacima pristupa pomoću poveznice u katalogu koja ga preusmjerava na lokalnu ustanovu. Katalog djeluje slično kao Google, ali sadrži samo poveznice na arheološke podatke kojima se pristupa pomoću koncepata koje su razvili arheolozi. U tom kontekstu iznimno je važan višejezični pristup: ARIADNEplus koristi višejezične rječnike za upite na različitim jezicima i pretraživanje dokumenata pisanih na različitim jezicima.

Nadalje, portal nudi alate za daljnju obradu podataka: za prikaz slika i 3D modela, primjerice, za izradu dijaprojekcije; za analizu tekstova za automatsko stvaranje predmetnog indeksa; za izradu napomena, tj. dodavanje osobnih bilješki o prethodnom radu; za prikaz tematskih karata (npr. brončanodobna nalazišta u regiji); itd.

Na taj način istraživači mogu, ne samo naći informacije koje traže, već ih, ovisno o svrsi istraživanja, analizirati, kombinirati iz različitih izvora i dobiti nove rezultate istraživanja.

Zašto je ARIADNEplus važan za građanstvo?

Djelatnosti projekta ARIADNEplus građanima pružaju značajnu neizravnu korist: pospješuju učinkovitost arheoloških istraživanja i ponovnu upotrebu rezultata prošlih istraživanja. Uz to, sprečavaju ponavljanje postupaka i donose uštede. ARIADNEplus potiče ponovnu upotrebu podataka: većina provedenih istraživanja plaćena je javnim sredstvima pa su rezultati u vlasništvu poreznih obveznika i moraju se dijeliti s drugim istraživačima.

Iako je uspostava projekta ARIADNEplus zahtijevala znatna sredstva (koja je osigurala EU, priznajući njenu važnost), njegovo buduće održavanje bit će relativno jeftino, a troškove će dijeliti svi sudionici.

Osim korisnosti za istraživanje, ARIADNEplus može odigrati značajnu ulogu u upravljanju i očuvanju arheološke baštine podupirući nadležne organizacije. Kulturna baština ključni je čimbenik identiteta i gospodarski resurs jer je temelj kulturnog turizma koji obuhvaća 40% ukupnih prihoda od turizma.

Sustav ARIADNEplus mogu koristiti svi zainteresirani za povijest i arheologiju: iako je osmišljen za stručnu upotrebu, dostupan je svima, a njegovo prijateljsko sučelje lako je koristiti i, na primjer, otkriti što se lokalnoj zajednici događalo u prošlosti.